Povijest - Poznati Hrvatski Moreplovci i Pomorci!!

pancho

New member
Evo otvaram ovaj thread kao jednu povijesnu cinjenicu koja je nekima cak i nepoznata a tice se (in)direktno i nas samih tj. pocetaka Pomorstva na ovim nasim prostorima i ljudima-pomorcima koji su je obiljezili.Nadam se da ce se ovo na kraju izroditi u jednu vrijednu povijesnu tekovinu od samih pocetaka pomorstva u nas pa sve do danasnjih dana.Pozivam sve forumase da se prikljucu ovoj temi a sve sa razlogom da ne zaboravimo nasu povijest i velikane nekih davnih vremena.Vecinu materije sam nasao na netu i samo je copy-paste metodom prenio na ovaj forumâ??.pa krenimo redom!!


Marko Polo rodio se 1254. u Korčuli, s tim se vi??e manje svi sla?žu, iako je veći dio ?života proveo izvan Korčule. U to doba Korčula je bila u vlasti Venecije, a Polovi su bili pravi mlećani. Već sa 17 godina kreče s ocem i stricem preko Sirije i Palesitne do Indije i Kine. Imao je tu sreću da je postao miljenik Kublaj Kana. U njegovoj slu?žbi proveo je 17 godina. Veliki pustolov i moreplovacâ??.

Jedan od primjera briljantnog hrvatskog pomorca, o kojem danas manje-vi??e nitko ni??ta ni ne zna, a kamoli da se o njemu uči u ??kolama, je i dubrovački kapetan Vice Bune (1559. - 1612.) Postoje mnoge indicije da je upravo on, a ne Quiros i Mendana prvi otrkio Solomonske otoke i Espiritu Santo. Djelomice tome u prilog govori i toponimija, koja je nekoliko stoljeća dok su ti otoci bili pod kolonijalnom vla??ću ? panjolske, Britanije i Njemačke bila na jezicima tih zemalja. Nakon osamostaljivanja na kartama su osvanula imena: Buka, Jame, Kolovrat, Sokolovi, Kolan, Owan, Japa, Mala i Vela Kula, Debeli, Matas, Palenta, Rava, Valun i mnogi drugi. Vice Bune je bio u ??panjolskoj slu?žbi kao guverner Filipina i odatle je lako mogao ploviti po Tihom oceanu i melanezijskom arhipelagu. Koliko su ga ? panjolci cijenili govori i podatak da je bio i vicekralj u Meksiku.

Zanemariv broj Riječana je upoznat s činjenicom da je Carpathia, brod koji je prvi pritekao u pomoć Titanicu, plovio na ruti New York - Rijeka i među posadom imao veliki broj Riječana i Istrijana. Jo?? je nepoznatiji podatak da je Rijeka jedini evropski grad u kojem se mo?že vidjeti spasilački prsluk s tog legendarnog broda.
- Svaki grad ili selo u Europi koje je imalo nekog svog na Titanicu, to i iskazuje u vidu spomenika ili spomen ploče. Hrvatska je imala 30 putnika na Titanicu, 76 mornara na Carpathiji i jo?? nepoznat broj hrvatskih putnika, znači preko stotinu Hrvata je sudjelovalo direktno ili indirektno u najpoznatiji pomorskoj katastrofi u povijesti ali u Hrvatskoj nigdje nemamo niti traga o tome.

Mario Puratic(u literaturi na engleskom Puretic, rođen 1917. u Sumartinu na otoku Braču) revolucionarizirao je tehnologiju izvlačenja ribarskih mre?ža iz mora svojom konstrukcijom uređaja koji se danas naziva Puretic Power Block (Puratićevo vitlo) pedesetih godina dvadesetog stoljeća (Dotada je mre?že trebalo izvlačiti ručno osam do deset ljudi, ??to je bio iznimno naporan posao). Tvrtka Marco Seattle Company razvila je Puratićevu zamisao, i ona je uskoro postala standardno ribarsko sredstvo u cijelom svijetu. Godine 1975. je Ured za patente Sjedinjenih Američkih Dr?žava Puratiću dodijelio posebno priznanje za njegov patent koji je ??irom svijeta revolucionarizirao ribarsku tehnologiju. Puratić je bio u SAD-u izabran među sto najvećih izumitelja dvadesetog stoljeća.
Puratić blok se nalazio i na novčanicama od 5 kanadskih dolara, tiskanim između 1969. i 1979â??..ovde cu samo spomeniti Kalske i Komiske ribare koji su â??poharaliâ? Pacific i ostavili neizbrisivi trag u ribarskim krugovima diljem svijeta!!

Takoder nemoj mo zaboraviti niti nase Kalafate (Betina,Sumartin) Torpedo iz Rijeke koji je prvi proizvodio torpeda i podmornice te ziroskop u ovom dijelu svijet i jos mnogo toga.Slavnu Dubrovacku flotu i njezine pomorce cu ipak ostaviti nekom iz tih krajeva.
Za kraj samo da napomenem da rodne kuce Marka Pola (Korcula) i Maria Puratica (Sumartin) stoje prazne i napustene u polu rusevnom stanju pa onda ako ova drzava zna uzesti novac od nas neka se barem udostoji uciniti nesto po tom pitanju!!!!

MARKO POLO
VICE BUNE
TITANIC PRSLUK â?? Rijeka
MARIO PURATIC
 
Ajmo ljudi da vidimo malo postova po ovome pitanju jer i ovo bi nam moglo posluziti kao dobra uvertira za Prosvjed da mi zapocnemo od samih pocetaka pa cemo doci i do danasnjih dana.....NEKA LJUDI SHVATE OD KADA JE TRADICIJA POMORSTVA U NAS ZIVA!!!!! Mogu ja sada tu napisati jos dosta toga ali to nije poanta ovoga posta jer bitno je kao i u svemu da se svi ukljucimo......profesore Gavrane i ostatk ekipe cekam vas?????????
 
@Pancho
Kad bi se islo sve nabrojit malo bi bia jedan cili forum. Jedan forum bi triba sam za Dubrovacku republiku, a di je Losinjska flota jedrenjaka, Peljesac, Orebic, Boka Kotorska itd. itd.
Evo ti samo da su za vrime Dubrovacke republike na brodovima imali osiguranje broda i tereta prije nego sta je i postoja Loyd. Imali su su zakonom propisano da moraju imat kadete na brodu, notara za teret, misec dana isprid porta u karanteni radi bolestina itd. itd. Losinjski kapetani koji su na jedra isli oko svita i bili brzi od Holandeza. Generacije kapetana iz Peljesca, Orebica i Boke Kotorske. Svi su oni pridonili da se razvije jedna pomorska nacija u ta vrimena koju nazalost se danas gubi.
A di je jos prije toga Neretljanski gusari, Poljicka republika, Senj i njegovi Uskoci koji su tamanili godinama Mlecane i u isto vrime se borili i protiv turaka.
Da je danas tih uskoka kako bi glave padale po Zagrebu :)
 
Pancho bilo je kalafata i u Milni na Braču, i dan danas je škver tamo, al su meštri partili. Jedan od njih i moj nono. A možemo i o slavnim kapetanima i kapima sa Mustafe Ben Bulaia i Hasir Mela,hehehe. Ipak su nan oni "podigli brklju"...
 
Pancho bilo je kalafata i u Milni na Braču, i dan danas je ??kver tamo, al su me??tri partili. Jedan od njih i moj nono. A mo?žemo i o slavnim kapetanima i kapima sa Mustafe Ben Bulaia i Hasir Mela,hehehe. Ipak su nan oni "podigli brklju"...

Evala kolega.....tako je slazem se a sta se tice Mustafe i ekipe od tamo to je "novija povijest" koja takoder zauzima svoje zasluzeno mjesto. Mislija sam da je dobro prikupiti malo ove "povijesne" materije i onda to malo sloziti kao jedan predgovor ili u nekom obliku "prvog obracanja" na Prosvjednom skupu.....krenit cemo mi od Marka Pola pa do danasnjih dana jer ocito su MNOGI U OVOJ DRZAVI ZABORAVILI NA NASU POMORSKU TRADICIJU pa da ih cisto malo posjetimo, iako i oni stalno spominju tu neku "pomorsku orjentaciju" ali to je za obisiti macku od rep.NEKA SE ZNA TKO SMO BILI KROZ POVIJEST I STA SMO DANAS!!!!

p.s. da nije bilo "slavne" Dubrovacke Republike,njihova brodovlja i cuvenih Kapetana, viruj mi da nebi bilo ni nasih na tim Mustafama i na svim ostalim brodovima do danasnjih dana!!
 
Pancho bilo je kalafata i u Milni na Braču, i dan danas je ??kver tamo, al su me??tri partili. Jedan od njih i moj nono. A mo?žemo i o slavnim kapetanima i kapima sa Mustafe Ben Bulaia i Hasir Mela,hehehe. Ipak su nan oni "podigli brklju"...

Jos nesto....vidis kako si ti reka al su me??tri partili e pa viruj mi da sa ovakvom brigom i odnosom drzave ni nama se ne sprema nista bolje i zato smo mi tu da to ne dozvolimo (naravno koliko je u nasoj moci!!!) :uzdravlje
 
Maximilian Njegovan

Maximilian Njegovan

i423559_njegovan.jpg

Maksimilijan Njegovan (31 October 1858-1 July 1930) was a Croatian admiral in the Austro-Hungarian Navy. He was the Navy's senior administrator as well as its fleet commander in 1917-18.

Njegovan was born in 1858 in Agram (now Zagreb). Upon graduation from the Imperial and Royal Naval Academy in Fiume (now Rijeka), he joined the fleet in Pola (Pula) in 1877 as a Seekadett. In 1893, after receiving a short instructional course as torpedo officer of Alpha, he received his first command, the torpedo boat Condor.

At the Naval Academy he was an instructor in seamanship from 1898 to 1905. Njegovan then held command of the battleship Budapest until 1907. He served from 1907 to 1909 as chief of staff to the Marinekommandant (Navy Commander), Rudolf Montecuccoli, and as adjutant and chief of operations of the Marinesektion (Naval Section of the War Ministry), of which Montecuccoli was Chef (Chief).

He was promoted to Kontreadmiral in 1911 and Vizeadmiral in 1913. At the outbreak of the First World War in 1914 he was named commander of the 1st Division of the 1st Battle Squadron, hoisting his flag in the dreadnought battleship Tegetthoff. Njegovan was decorated with the Order of Leopold for his bombardment of Ancona the night Italy declared war on the empire, 23/24 May 1915.


Fleet Commander
In February 1917 he succeeded the late Grossadmiral Anton Haus as Marinekommandant and as Flottenkommandant (Fleet Commander). Promoted to full Admiral, he was appointed to the additional post of Chef der Marinesektion in April 1917, succeeding the late Karl Keiler von Kagenfels. Njegovan was the last man to hold all three posts. He received the Grand Cross of the Order of the Iron Crown for the battle of the Otranto Straits, 14/15 May 1917.

Njegovan continued Haus' strategy of preserving his major forces as a 'fleet in being'. However, he was unable to ease ethnic tensions on individual warships, where sailors were also influenced by radical agitators. Another pressing problem for which Njegovan could find no solution involved shortages of food, fuel and other vital supplies. In the face of such difficulties, in 1917 Kaiser Wilhelm II of Germany and Kaiser Karl I of Austria proposed an unrealistic plan for an invasion of Venice using the whole fleet. Njegovan steadfastly opposed the proposal, which eventually was dropped.

The abortive communist-inspired mutiny at Cattaro (Kotor) in February 1918 underscored the need for a more energetic fleet commander. Relieved of command, Njegovan was succeeded as Flottenkommandant by Mikl??s Horthy and as Chef der Marinesektion by Franz von Hulob. The office of Marinekommandant was left vacant.

Retired on 1 March 1918, Njegovan spent the rest of the war in Pola. Pensioned and promoted to Grossadmiral on the retired list, he was decorated with the Grand Cross of the Order of Leopold for his services to the empire.


Postwar
After the war, Njegovan lived for a time in Venice. His homeland of Croatia had become part of the new nation of Yugoslavia, and in 1930 he died in his hometown of Zagreb at the age of 71. He is buried in Mirogoj cemetery.
 
Last edited:
Evo otvaram ovaj thread kao jednu povijesnu cinjenicu koja je nekima cak i nepoznata ...pa krenimo redom!!

@Pancho :uzdravlje


PUT OKO SVIJETA - FREGATA NOVARA
(150-godišnjica)


Ove godine je 150-godišnjica otkako je ova fregata oplovila svijet. Novara je isplovila iz Trsta na dan 30.travanj, 1857. Za vrijeme putovanja oplovila je 51.686 milja, posjetila 25 morskih luka, provela 551 dan u plovidbi i još 298 dana, što na sidru, što u lukama. Vratila se u Trst na dan 31.kolovoz, 1859 godine, pozdravljena topničkom salvom i zanosnim veseljem okupljenih triestina.


Nije uopće lako pisati o brodovima... Evo uzmimo za usporedbu, vremensku prognozu na radiju. Voditeljica može reći: "Vrijeme sutra, oblačno s kišom". Ako se kaže na takav način - onda prognozu ne treba ni davati. Medjutim, druga je stvar ako voditeljica kaže: "Dragi slušatelji, napokon dugo očekivano osvježenje od ljetnjih vrućina! Meteorolozi za sutra najavljuju, oblačno s kišom". U ovom slučaju voditeljica unosi svoj osjećaj, navodi da je ljeto, ne želi više na plažu i ona željno očekuje kišu, osim toga navodi meritorni izvor -meteorologe... Ovo spominjem čisto zato jer sam pronašao dva različita datuma o povratku Novare, evo ima drugi datum uplovljenja, (povratak Novare u Trst): www.artecultura.it

"Il 26 agosto 1859, la "Novara" rientra trionfalmente a Trieste, carica di gloria e di reperti raccolti in ogni angolo del mondo."

Inače, autor se lijepo izrazio (prevedeno): "Na 26-ti kolovoza 1859, Novara se pobjedonosno vraća u Trst, nakrcana slavom i s arheološkim uzorcima skupljenima širom svijeta".


Novara je zaista lijepa priča, a možete o njoj naći i po knjigama i na internetu. Tada smo (hrvati) bili u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Novara je odnijela slavu Monarhije na najudaljenija mora. Ekspedicija je imala ekonomsko-znanstveni karakter. Prilikom povratka u matične vode, Austro-Ugarska je bila u ratu s Francuskom. Novara je mogla biti lagan plijen francuzima, ali to nije želio Napoleon III, tada je naredio trupama da - austrijska fregata ne bude ometana u plovidbi do sjevernog Jadrana jer je njena misija znanstvena i reče Napoleon III, tom prilikom - "Jer znanost je opće dobro svih naroda!" Mislim da je ovo geslo o znanosti kasnije prihvaćeno od UN ili UNESCO kao nekakav "moto".


Evo sada malo o posadi Novare... Ukupno 352 ukrcana, pošto se radilo o znanstvenoj ekspediciji koja je sponzorirana od monarhije, bilo je ukrcanih i istraživača iz raznih područja znanosti. Evo Vam original jednog teksta o sastavu mornara, premda ga ne trebate uzimati 100% točnim ali potječe iz talijanskog lista ili magazina:

"Eccettuata la maggioranza degli ufficiali e dei cadetti, una trentina, i circa 300 marinai sulla 'Novara' erano tutti o quasi tutti istriani e dalmati; e fu principalmente grazie alla loro abilit?  e al loro coraggio se la bandiera austriaca fu portata per la prima volta in regioni dove ancora non s'era vista, e furono aperte nuove vie ai commerci ed alla navigazione dell'Impero."

Iznad sam bold-a koliko je bilo istrijana i dalmatinaca na Novari. (nemojte me shvatiti u smislu da ističem ovdje "hrvatstvo", jer ja gajim puno poštovanja prema susjednim kulturama).


Evo što je slavni Alexander von Humboldt poželio Novari (zapis, 07.Apr.1857):
"Premda ću ja već dugo biti medju mrtvima kada se Novara vrati u Trst bogata naučnim blagom i novim spoznajama o mrtvoj i organskoj prirodi, spoznajama o raznim rasama ljudi, o običajima i jezicima posjećenih naroda, molim -svemogućeg Boga - da se udostoji blagosoviti ovaj plemeniti i koristan podvig!
Humboldt je umro u istoj godini u kojoj se Novara vratila iz ekspedicije...


Jaaoooj koliko toga ima o ovoj Novari... austrijski prijestolonasljednici, meksički vladar, bitka kod Visa... muzej u Novigradu, Istra...

Zanimljivost:
Evo neka prezimena dezertera s Novare, tamo po Kini, Singaporu, Rio etc.
Bradissich, Millatsch, Chiole, Ettel - digli kordu u Rio de Janeiro,
Briehl, Girol, Azalin - ova trojica u Singapore,
Simsich, Ghezzo, Petrussich, Cian, Bujanovich - petorica u Shangay.

Petorica umrli (tutti in alto mare):
Michele Simonovich
Nicola Nadovich
Giorgio Radich
Luca Bagnos
Antonio Sersich

Evo još izvod iz dnevnika, gdje se vidi da je Novara nadvigala Carolinu, valjda neka probna vožnja tamo oko Istre, osjeća se malo ponos gvardije, čak je stavio Fregata velikim slovom, a Carolina pod apostrofom, (možda je greška u knjizi?) - recitiram:

"La corvetta imperiale 'Carolina', che pur era stata allestita in Pola per un viaggio all'America meridionale e alla costa orientale dell'Africa, fece vela in seguito alla Novara, e si osserv?? che, nonostante la pocheca del vento e la calma, la Fregata vantaggiava nel corso a vela la corvetta, bench?Š questa per la celerit?  tenesse il primato tra i navigli a vele della nostra marina".


Eto koga zanima, ima puno napisanog o Novari...


:
 
Last edited:
@Profesore Gavrane
Je li tamo mozda pise kako su za vrime Austo Ugarske koristeni Hrvatski pomorci uglavnom kao mornari i lozaci i da je jako bilo malo nasih oficira. Radili su najgore poslove i nisu nesto bili zadovoljni, masu puta i gladni. Kad su Hrvatski pomorci organizirali pobunu na jednoj topovnjaci i preuzeli vlast onda je dosa ostatak flote da unisti tu topovnjacu.
Nasi pomorci nisu isli bas dobrovoljno na njihove ratne brodove i sluzili su vise ka roblje.
 
Nasi pomorci nisu isli bas dobrovoljno na njihove ratne brodove i sluzili su vise ka roblje.


(zapa)

Bilo je i toga što kažeš,

Medjutim, danas možemo jedino ukinuti rimsko pravo a nikako ropstvo u Rimu. Ja iz povijesti navodim ono što je ostalo zapisano, a promijeniti je ne mogu.

citiram ponovo

"Eccettuata la maggioranza degli ufficiali e dei cadetti, una trentina, i circa 300 marinai sulla 'Novara' erano tutti o quasi tutti istriani e dalmati; e fu principalmente grazie alla loro abilit?  e al loro coraggio se la bandiera austriaca fu portata per la prima volta in regioni dove ancora non s'era vista, e furono aperte nuove vie ai commerci ed alla navigazione dell'Impero."

prevod na hrvatski

"Osim (ili izuzev) većine oficira i kadeta, njih tridesetak, oko 300 mornara na 'Novari' su bili svi ili uglavnom svi istriani i dalmatinci; i bilo je poglavito zahvaljujući njihovoj sposobnosti i njihovoj hrabrosti da je austrijska zastava bila odnešena za prvi put u regione gdje još nije bila viđena, tako su bili otvoreni novi putevi za trgovanje i za plovidbu Carstva."



eto

pe es

A nisam ni ja dobrovoljno služio JNA, nego po zakonu, a što se tiče odlaska na brod - NAVEGAT SE MORA!
 
Last edited:
Evo ni sam nisam znao gdje bi smjestio ovaj clanak ali sam ipak odlucio ovde.....mislim da ovaj clanak to i zasluzuje,SVAKA CAST!!

strojar eduard mrčela, prvi europljanin s priznanjem â??Mitsui O.S.K. Linesaâ??

Splitski kapo zavrijedio visoku japansku nagradu

Mrčela prima nagradu iz ruku Akimitsua Ashide, čelnog čovjeka korporacije / Privatni album
Nagrada kompanije prvi je put dodijeljena jednom pomorcu, a do sada je bila â??rezerviranaâ?? za japanske menad?žere. Mrčela ka?že da pomorci danas grizu osmu koru
Pi??e gordan zubčić

Upravitelj stroja Eduard Mrčela iz Splita nedavno je u Tokiju primio visoko priznanje matične kompanije â??Mitsui O.S.K. Linesâ? (MOL), jednog od najvećih svjetskih brodara u čijoj se floti nalazi 845 brodova.

Iskusni pomorac već 14 godina radi za dalekoistočnog poslodavca kao kapo na panamax i aframax tankerima koji su većinom anga?žirani za globalne naftne lidere - BP, â??Shellâ? i â??Chevronâ?. No, tu ne počinje Mrčelina suradnja s Japancima, jer je već 30-ak godina povezan s tamo??njim poslodavcima
Fe??ta u Tokiju

- Moj pomorski sta?ž počeo je s kadeturom na nekada??njoj splitskoj â??Jadroslobodnojâ?, ??to se pokazalo kao jedini anga?žman za neku od hrvatskih kompanija. Kasnije sam obavljao i druge poslove u brodarstvu, ali more je moja ljubav - ističe kapo Mrčela i dodaje:

- Mno??tvo Hrvata plovi na MOL-ovim brodovima, ali ovakva nagrada je prvi put do??la u Hrvatsku, pa i Europu. Prijatelj mi je rekao â??Pomorski Oscar je do??ao na Jadranâ?, a to se doista mo?že reći za MOL-ovo priznanje koje mi je uručio gospodin Akimitsu Ashida, predsjednik korporacije, treće u svijetu po zaradi.

Bila je to proslava na najvi??oj razini koja je iznenadila i na??eg sugovornika, jer su Japanci uvijek suzdr?žani, pa kad je i fe??ta u pitanju. Naime, slične nagrade su do sada bile gotovo rezervirane za sam menad?žerski vrh kompanije, ??to dovoljno govori o vrijednosti priznanja koje je do??lo u Split.

â??Opal Expressâ?? - jedan od tankera iz flote
dalekoistočnog brodara
Vrhunac je to dosada??nje karijere splitskog pomorca koji se ne libi reći da su danas njegovi kolege suočeni s brojnim izazovima na svim morima i da zbog toga â??grizu osmu koru kruhaâ?.
Nigerijski la?žni ekolozi

- Tijekom posljednjeg vijađa smo se uspje??no othrvali piratskom napadu u Nigeriji, a ploveći prema Francuskoj, četiri smo dana čekali u zaklonu na zapadu Portugala kako bismo se kroz velike nevere probili kroz Biskajski zaljev. Valovi su bili visoki između 19 metara i 23 metra - ističe Mrčela.

Prema njegovim riječima, pomoračko zvanje je puno rizika, a najnoviji su povezani uz za??titu okoli??a, čemu MOL kao kompanija posvećuje veliku pozornost.

- Svaki put kada smo na vezu u Nigeriji, strahujemo da nam tamo??nji ljudi ne proliju ča??u ulja iza krme broda kako bi time prozvali kompaniju za navodno oneči??ćenje mora i poku??ali je ucijeniti na plaćanje dolarske od??tete. U toj situaciji smo prvi na udaru zapovjednik i ja kao upravitelj stroja, ??to je iznimno opasno - zaključuje Eduard Mrčela.
Moćna flota

845 - brodova nalazi se u floti japanskog MOL-a

14 - godina radi Mrčela za aktualnog poslodavca, većinom na tankerima
 
Back
Top